Baucau, 20 Agostu 2026, (Iklik.Info)- Prezidente Repúblika (PR) José Ramos-Horta, afirma, modernizasaun Força Defesa Timor-Leste (F-FDTL) iha sékulu XXI la’ós de’it kona-ba sosa ekipamentu militár ne’ebé avansadu, maibé tenke inklui investimentu iha rekursu umanu, formasaun, koñesimentu, dixiplina, lideransa no kooperasaun ho parseiru rejionál no internasionál.
Tanba iha sékulu 21, dezafiu sira defeza nasionál nian la hanesan ho sira iha pasadu. Seguransa Estadu sira nian la depende ona de’it ba kapasidade militár tradisionál sira. Ameasa foun sira inklui atake sibernétiku sira, manipulasaun informasaun nian, risku teknolójiku sira, kriminalidade transnasionál, mudansa klimátika no disputa sira kona-ba rekursu estratéjiku sira.
“Tanba ne’e, modernizasaun F-FDTL tenke sai kompromisu ne’ebé la’o nafatin. Modernizasaun la signifika de’it atu hetan ekipamentu ne’ebé avansadu liu. Liuliu, signifika investe iha ema, formasaun, koñesimentu, dixiplina, lideransa, konservasaun,no kooperasaun ho parseiru rejionál no internasionál sira,” dehan Prezidente Repúblika Ramos-Horta, bainhira halo nia diskursu iha Aniversáriu FALINTIL nian ba dala-51, iha Abu Lir, Postu Administrativu Matebian, Munisípiu Baucau, Kinta, 20/08.
Nia hatete, bainhira selebra legadu FALINTIL nian, tenke haree ba Forsa Defeza sira nia prezente no futuru. Tanba vitória boot liu hosi Rezisténsia mak transforma forsa libertasaun nasionál ida ba instituisaun republikana ne’ebé subordinada ba Konstituisaun, Estadu Direitu no valór demokrátiku sira.
Tanba sira ne’ebé luta ba independénsia iha pasadu transforma sai instituisaun ida ne’ebé agora servisu ba sidadaun hotu-hotu no ba defeza Repúblika. No F-FDTL reprezenta kontinuidade istórika hosi FALINTIL, maibé misaun rua ne’e hala’o iha kontestu diferente.
“FALINTIL moris iha kontestu okupasaun no luta ba sobrevivénsia nasionál. F-FDTL eziste iha Estadu independente, soberanu no demokrátiku, ho responsabilidade atu prezerva pás ne’ebé alkansa ona, defende integridade territoriál no garante seguransa nasionál,” Nia subliña.
Tanba iha Konstituisaun RDTL, define misaun F-FDTL atu defende independénsia nasionál, soberania no integridade territoriál, no kontribui ba estabilidade, pás no seguransa rejionál no internasionál.
Kooperasaun ho parseiru internasionál
Prezidente Repúblika Ramos-Horta, hateten, Timor-Leste, harii ona parseria estratéjika defeza ho Austrália no Portugál, no dezenvolve kooperasaun ne’ebé aumenta ho Brazíl, Xina, Koreia-Súl, Estadus Unidus Amérika (EUA), Índia, Indonézia, Japaun, Nova Zelándia no parseiru internasionál sira seluk.
“Kooperasaun exelente iha área seguransa no defeza ho Austrália no Portugál importante liu tanba nia importánsia ba kontinuidade, impaktu no profundidade. Iha tempu hanesan, fundamentál atu diversifika no fortalese ita nia relasaun defeza nian ho parseiru sira ASEAN nian no país sira seluk iha komunidade internasionál,” nia dehan.
Kooperasaun hirak-ne’e tradús ba ezersísiu konjuntu, formasaun no interkámbiu militár, ne’ebé permite F-FDTL reforsa kapasidade operasionál no interoperabilidade ho forsa belun sira. Entre ezemplu sira mak ezersísiu Hari Hamutuk ho Austrália, Dalan ba Dame ho EUA, no ezersísiu iha kuadru kooperasaun defeza ho Indonézia no nasaun CPLP sira.
Nia haktuir, Iha fulan Agostu 2026, F-FDTL partisipa iha Pacific Partnership 2026, iha Timor-Leste, hamutuk ho Estadus Unidus no parseiru internasionál sira seluk. F-FDTL mós partisipa iha Ezersísiu FELINO 2026, iha Brazíl, hamutuk ho nasaun CPLP sira.
“Ita mós asiste ona aumentu kooperasaun naval ho Xina, Fransa, Estadus Unidus no Reinu Unidu, inklui liuhosi vizita sira hosi ró militár sira no asisténsia umanitária ba ita nia portu sira,” Ramos-Horta hateten.
Ramos Horta afirma, maibé kona-ba relasaun ho Xina, Timor-Leste sei kontinua defende abordajen bazeia ba diálogu, kooperasaun no respeitu ba lei internasionál. Maske iha rivalidade istórika, estratéjika, komersiál no ekonómika entre poténsia boot sira, maibé fiar katak pás no estabilidade rejionál presiza mekanizmu diálogu no kooperasaun entre ASEAN no poténsia boot sira, inklui Xina, Índia, EUA no nasaun União Europeia.
“Iha esforsu ida ne’e, ami mós konta ho papél importante ne’ebé UE bele hala’o hodi promove dame, ekilíbriu no rezolusaun pasífika ba konflitu sira entre poténsia boot sira, hodi respeita nafatin lei internasionál no prinsípiu sira hosi Karta Nasoins Unidas nian,” Ramos Horta subliña.
Tanba ne’e, iha ezersísiu no parseria hirak ne’e hatudu katak F-FDTL progresivamente muda hosi sai de’it benefisiáriu kooperasaun ba sai parseiru ativu iha harii seguransa, pás no resposta umanitária, partikularmente iha rejiaun ASEAN no Ázia-Pasífiku.
F-FDTL no teknolojia foun
Prezidente Repúblika Ramos-Horta mós dehan F-FDTL tenke kontinua sai instituisaun profisionál, preparadu no adaptadu ba ezijénsia mundu ne’ebé muda beibeik.
“Ita nia Forsa Defeza sira tenke kontinua afirma sira nia-an nu’udar instituisaun profisionál ida, preparadu no adaptadu ba ezijénsia sira mundu nian ne’ebé muda beibeik,” Ramos Horta Afirma.
Nia konsidera área ida fundamentál ba futuru defeza nasionál mak domíniu teknolojia foun, inklui Intelijénsia Artifisiál (IA). Revolusaun dijitál, tuir nia, altera maneira Estadu sira proteje interese no hatán ba krize.
Tanba ne’e, teknolojia informasaun, análize dadus, sistema autónomu no intelijénsia artifisiál bele reforsa kapasidade vijilánsia, planeamentu no resposta hosi instituisaun nasionál sira.
Iha kontestu ne’e, siberseguransa mós sai komponente esensiál hosi soberania nasionál. Infraestrutura dijitál, inklui sistema governamentál, komunikasaun, enerjia, servisu esensiál no instituisaun finanseira, enfrenta ameasa ne’ebé ultrapasa fronteira fízika.
Seguransa marítima no Greater Sunrise
Prezidente Repúblika Ramos-Horta mós hateten, importánsia espasu marítimu ba soberania, identidade no futuru ekonómiku Timor-Leste. Tanba ne’e, protesaun espasu marítimu ezije kapasidade vijilánsia, kombate peska ilegál, prevene tráfiku ilísitu, inklui tráfiku umanu, armamentu no droga, prezerva rekursu naturál no koopera ho país viziñu sira.
“Ita nia espasu marítimu reprezenta parte esensiál ida ba país nia soberania, identidade no futuru ekonómiku,” nia subliña.
Tanba ne’e, F-FDTL, partikularmente liuhosi komponente naval, iha knaar importante hodi kria kondisaun seguransa ne’ebé nesesária atu aproveita potensial espasu marítimu Timor-Leste nian. Protesaun espasu marítimu, mós iha dimensaun estratéjika ba dezenvolvimentu rekursu enerjétiku, inklui projetu Greater Sunrise.
Nia konsidera Greater Sunrise la’ós de’it oportunidade ekonómika, maibé mós afirmasaun soberania nasionál no kapasidade Timor-Leste atu jere rekursu naturál ba benefísiu povu.
“Iha kontestu ida ne’e maka, iha diskursu sira ne’ebé repete, ha’u alerta ona katak la posivel atu implementa seguransa marítima ne’ebé kredivel bainhira laiha parseria estratéjika ida ne’ebé metin ho Austrália,” nia dehan.
Tanba, Timor-Leste iha responsabilidade ba Zona Ekonómika Eskluziva (ZEE) ne’ebé boot kompara ho dimensaun rai no rekursu país nian. Tanba ne’e, maski investe osan barak iha área marítima, Timor-Leste labele asegura ho nia kapasidade rasik kobertura no kontrolu efetivu ba bee hotu-hotu iha nia jurisdisaun.
“Ita mós tenke konxiente katak maski Austrália, poténsia marítima ida, maski ho nia dimensaun no rekursu sira ne’ebé modernu liu, labele kontrola nia ZEE tomak. Ita soe ona osan sufisiente hodi sosa ró patrullamentu sira hosi orijen oioin, ne’ebé nia rezultadu sira ladún di’ak hosi ita nia espetativa sira,” nia dehan.
Tanba ne’e, Ramos-Horta apelu ba “bom senso” atu prevalese iha asuntu seguransa marítima, hodi hahú negosiasaun sériu ho objetivu atu fahe responsabilidade no kustu ba patrullamentu, monitorizasaun no kontrolu ba bee territoriu Timor-Leste.
Parseria ida-ne’e tenke akompaña ho medida konkreta sira ne’ebé ho objetivu atu asegura kapasitasaun F-FDTL naval no kualifikasaun ba rekursu umanu, ho apoiu hosi parseiru australianu sira.
Jornalista: David da Costa