Esperiénsia Moris Januario Soares: Hosi Terus Sai Naroman ba Ema Vulneravel Sira

  • 0
  • 21 views

20 Setembru 2026 (iklik.info) – Moris husi família divorsiadu, lakon alin kaduak tanba vulnerabilidade, no esperiénsia moruk iha idade minoria la halo Januario Soares (Rio) rende ba dezafiu moris. Educacão para Libertar la’os de’it retórika, maibé forma nia sai filantropu ne’ebé liberta ema seluk hosi kondisaun vulneravel, situasaun ne’ebé nia hasoru iha tempu pasadu.

Rio moris iha Postu Administrativu Luro, Munisípiu Lautem, husi aman Carlos Soares no inan Lina da Cruz Fernandes. Bainhira nia sei ho idade tinan haat, nia inan-aman deside fahe malu. Nia aman kaben fali ho feto seluk iha Luro, no nia inan kaben fali ho mane seluk iha Suai, Covalima.

Hanesan oan-mane boot, Rio tenke tau matan ba nia alin na’in tolu, feto ida no mane na’in rua. Maibé, situasaun moris ne’ebé la favorese ba sira, nia alin kaduak na’in rua mate, no alin ida ne’ebé hela ho nia familia seluk mós ikus mai mate. Iha momentu tristeza ida ne’e, Rio deside lakohi hela mesak; nia mós ba hela ho familia sira seluk.

Ba LALATAK.COM, Kinta-feira (17/09/2026), iha resintu Antigo Comarca Balide, Rio revela faktu sira kona-ba nia moris iha tempu pasadu, ne’ebé bele dehan hafutar ho “trajédia”. Lakon inan-aman iha idade minoria obriga nia ba koñese didi’ak saida mak dureza da vida (kerasnya kehidupan). Atu hetan netik hahán bikan ida, nia ba halo to’os no natar.

Bainhira Rio halo tinan 8, nia hakbesik-an ba Padre Salezianu Dom Bosco no madre Kanosiana sira. Iha ne’ebá, padre Ernie, hosi Filipina, haree nia ho di’ak tebes. Padre ne’e mós foti Rio sai nia oan. Maske atividade agríkola, halo to’os no natar, nafatin kontinua, maibé la hamate espíritu hodi kontinua ninia estudu, ne’ebé momentu ne’ebá nia foin SD klase rua, no hetan bolsu estudu nomos apoiu sira seluk hosi parte oioin tanba prestasaun di’ak.

“Ha’u fiar Maromak nia grasa kala sulin duni mai ha’u. Entaun, ha’u mós hanesan labarik ida ne’ebé matenek, entaun ha’u hetan beasiswa, simu bantuan, simu ropa no sapatu. Entaun ha’u sobrevive,” Rio konta tuir.

Liafuan husi nia avó, Rio hatutan, sai motivasaun boot ne’ebé inspira nia pasu sira hodi ultrapasa lala’ok moris, Ó inan-aman laiha ona. O tenke eskola no estuda. Se lae, sé mak atu haree Ó.

Hosi ne’ebá Rio fiar metin katak eskola mak dalan úniku atu transforma nia vida. Aleinde halo to’os no natar, Rio mós fa’an paun loron-loron. Nia tian selu nia Rp 500.00 (rupiah atus lima) kada loron, no osan ne’e nia la gasta arbiru, rai hamutuk, toman ne’ebé nia kaer to’o ohin loron. Husi nivel primária to’o pré-sekundária, Rio sempre hetan klasifikasaun di’ak no reprezenta nia eskola ba partisipa atividade sertame oioin, husi Lospalos to’o Dili.

Hafoin remata ensinu pre-sekundária, Rio iha hanoin no hakarak atu sai padre. Ho tulun husi Padre Salezianu sira, nia ba tuir teste iha Fatumaka no konsege pasa. Nune’e, nia kontinua estudu sekundária iha Eskola Téknika Vokasionál Fatumaka, Baucau. Iha ne’e nia hasoru ambiente foun, ema foun hosi munisípiu oioin, no esperiénsia moris mós foun.

Ba Rio, pasa teste no kontinua estudu iha Fatumaka hanesan mehi ida ne’ebé sai realidade. Fatumaka sai hanesan espasu ba nia hodi hanoin hias tempu pasadu, foti lisaun moris hosi ne’ebá, ne’ebé nakonu ho sofrimentu, hadalan realidade moris ohin loron ba dezeña futuru ida ne’ebé sei la repete-tan situasaun vulneravel sira iha tempu uluk.

Bainhira remata SMA iha Fatumaka, Rio labele kontinua estudu ba nivel aas liu tanba ekonomikamente la disponivel. Rio la lakon esperansa. Situasaun pasadu forma nia personalidade ne’ebé iha reziliénsia no espíritu forte hodi enfrenta kualkér presaun moris. Rio aplika ba serbisu no hetan oportunidade hodi sai teacher assistant iha Dili International School (DIS), no iha tempu hanesan buka oportunidade ba hetan bolsu estudu. Iha tinan 2009 nia pasa teste ba hetan bolsa hodi kontinua estudu lisensiatura iha Institut Teknologi Nasional, Yogyakarta, Indonézia, iha area Mineral Engineering, ne’ebé konsege remata iha tinan 2014 no fila mai Timor-Leste.

Kaer diploma lisensiatura la garante Rio fasil atu asesu ba empregu iha klima konkorrénsia ne’ebé maka’as, hafutar ho kultura favoritizmu ne’ebé buras no konsolidadu.

Eskola hotu fila mai servisu araska. Entaun ha’u fa’an sasán iha Timor Plaza ho saláriu $90.00; hela iha kos ne’ebé mak aat loos; família mós seidauk iha ida. Depois ha’u servisu iha East Timor Development Agency ka ETDA, ho saláriu sa’e ba $140.00,” dehan Rio.

Talentu folin laek se laiha tenasidade (keuletan), no tempu la vale buat ida se laiha pasiénsia. Rio nia lala’ok moris fó justifikasaun ba fraze ida ne’e. Maske neineik, nia moris hetan daudaun transformasaun, hosi situasaun moris “izoladu”, nakfila ba personalidade ida ne’ebé kontribui ba kura amnézia sosiál.

Depois iha 2017, ha’u pasa iha servisu Monitorizasaun no Avaliasaun iha Ministériu Finansas ho saláriu $800.00. Ha’u komesa buka kos di’ak no família mós komesa mai barak ona, sura sira nia kole no haruka hau tenke haree sira nia oan,” Rio Konta tuir.

Haree ba nia prestasaun servisu, Rio hetan tan oportunidade hodi kontinua estudu. Hafoin finaliza mestradu no fila mai Timor-Leste iha tinan 2021, maske iha situasaun COVID-19, Rio servisu ho NGO nasionál no internasionál lubuk ida, nomos iha instituisaun Estadu nian to’o ohin loron.

Memória moruk pasadu fó lisaun boot iha nia moris ba hametin empatia, kompromisu no determinasaun atu saida mak nia hasoru momentu ne’ebé labele akontese tan ba ema seluk. Tanba ne’e, iha tinan hirak nia laran ona Rio halo atividade filantrópika liuhosi asaun karitativu ba ajuda maluk vulneravel sira.

“Buat ne’ebé motiva ha’u mak ha’u-nia esperiénsia moris ne’ebé bainhira ha’u-nia inan-aman fahe malu, laiha ema ida ne’ebé mak ajuda ha’u. Entaun ha’u hatene ema ne’ebé mak iha situasaun hanesan ne’e pasti susar tanba ha’u sente tiha ona. Iha momentu ida ha’u duni tuir inan-ferik ida to’o nia uma, ha’u ajuda tiha nia ha’u foin sente fuan hakmatek. Bainhira ha’u haree ema susar mak ha’u seidauk ajuda ne’e, ha’u-nia fuan la hakmatek loos,” Rio akresenta.

Rio nia asaun solidariedade aumenta liu tan bainhira Timor-Leste hasoru COVID-19 no akontese udan maka’as ne’ebé lori estragu sasán barabarak iha fulan Abríl 2021. Nia halo apoiu door-to-door ba uma-kain hirak ne’ebé enfrenta situasaun difisil ne’e. Nune’e, ho publikasaun sira ne’ebé espalla iha média sosiál halo ema barak liu tan mak husu ajuda ba Rio.

“Ha’u sente benefísiu ba ha’u-nia an husi saida mak ha’u halo mak felisidade. Ha’u sente katak vida ne’e ita buka de’it mak felisidade ne’e. Ha’u sei kontente bainhira ha’u ajuda ema; se ha’u la ajuda ema ne’e ha’u sente ha’u-nia laran triste loos. Ha’u sente kontente loos bainhira ema sira ne’ebé simu ajuda husi ha’u sira mós kontente,” Rio afirma.

Loroloron Rio sempre akompaña media sosiál, karik iha publikasaun ruma kona-ba parte ne’ebé presiza tulun. Ho rekursu rasik mak iha, nia ba diretamente hodi fó asisténsia. Bainhira rekursu la sufisiente, Rio husu apoiu hosi Timor-oan sira seluk mak serbisu iha rai-li’ur no emprezariu sira, liuhosi publikasaun iha media sosiál.

Dezafiu ne’ebé Rio hasoru mak limitasaun rekursu hanesan osan, transporte, no dala ruma ema balun ne’ebé mak promete ajuda maibé bosok. Dala ruma sira ne’e iha rai liu dehan atu ajuda fó tiha númeru referénsia, maibé bainhira nia ba to’o iha banku ema dehan númeru referénsia ne’e kansela tiha ona. Seluk fali bosok dehan atu hasoru malu iha fatin ruma maibé bainhira Rio to’o iha ne’ebá sira-nia númeru mate. Balun mós fó informasaun falsa kona-ba benefisiáriu nia hela fatin, sira to’o iha ne’ebá uma ida laiha.

Maske hasoru dezafiu oioin, Rio la lakon esperansa no dedikasaun; desde tinan 2021 to’o agora, kuaze uma-kain 2,500 mak hetan apoiu nesesidade bázika hosi Rio ho nia ekipa, halo ona uma 34 ho kondisaun apropriadu ba kbiit-laek sira iha munisípiu lubuk ida, exeptu Manufahi, Covalima, no Viqueque. Rio ajuda mós estudante kuaze na’in 10 ne’ebé estuda hela iha universidade ho kapitál ba negósiu ki’ik, entre $100 – $150, hanesan fa’an sigarru, halo nasi kuning, fa’an pulsa telefone no seluseluk tan hodi sustenta sira-nia estudu. Aleide ne’e Rio mós apoiu estudante na’in rua ne’ebé inan-aman mate ona, hahú husi eskola primária no pre-sekundária. Rio iha kompromisu atu responsavel ba sira nia estudu to’o remata universidade. Rio mós apoiu ema ho defisiénsia kuaze na’in 50, hanesan fó kadeira roda, tongkat, no nesesidade sira seluk.

Iha hakotu lia, Rio hato’o mensajen simples ba foin-sa’e sira ne’ebé moris iha situasaun difisil:

“Labele kole no labele rende tanba tenke buka dalan duni. Ita laiha riku soin, ita-nia riku mak estudu ne’e. Esforsu estuda tanba husi zero to’o hero ne’e la’ós fasil. Rezultadu ne’e ema hotu bele haree maibé iha prosesu ne’e ita sidi, la’o nafatin, monu hadeer fali; importante mak iha vontade atu aprende no importánsia mós envolve Maromak iha prosesu sira ne’e.”

Ba sira ne’ebé inan-aman iha ona buat hotu, nia husu:

“Uza didi’ak priviléjiu sira ne’e tanba inan-aman sei iha ita sei sente seguru. Bainhira ita nunka sente falta, sira laiha ita mós sente susar. Tanba ne’e, agora kedas aprende, atu nune’e bainhira situasaun nune’e akontese ita prontu ona.”

Lala’ok moris no Rio nia hanoin sira hanesan ilustrasaun moris ba lia-fuan hosi ema bijak sira, katak: moris ho limitasaun nu’udar destinu ida ne’ebé labele evita, maibé mate iha glória maka opsaun moris nian ne’ebé ita tenke luta ba. Nune’e mós Nelson Mandela dehan: vitória boot liu la’ós ita nunka monu, maibé tanba ita sempre hamriik fila fali bainhira monu.*

Autor: Bebiana A.M. Soares | Editor: MC. Moniz

Credit: Media online www.lalatak.com https://lalatak.com/esperiensia-moris-januario-soares-hosi-terus-sai-naroman-ba-ema-vulneravel-sira/

 

 

 

 

Esperiénsia Moris Januario Soares: Hosi Terus Sai Naroman ba Ema Vulneravel Sira
First Post Esperiénsia Moris Januario Soares: Hosi Terus Sai Naroman ba Ema Vulneravel Sira
Prezidente Horta Sei Ko’alia iha Sessaun 81ª Assembleia Jerál Nasoens Unidas: Dezenvolvimentu Sustentavel, paz  no Estadu Direitu
Next Post Prezidente Horta Sei Ko’alia iha Sessaun 81ª Assembleia Jerál Nasoens Unidas: Dezenvolvimentu Sustentavel, paz no Estadu Direitu